Ekonomsko-privredna inicijativa (EPI) Bratunac: Održivi povratak i lokalni ekonomski razvoj kroz poljoprivredu i turizam

Šta predstavlja ovaj dokument?

Dokument pod nazivom „Ekonomsko-privredna inicijativa (EPI) Bratunac” (izdan u junu 2019. godine) predstavlja zbirku idejnih studija opravdanosti (preliminary feasibility studies) i idejnih marketing planova (preliminary marketing plans).

Dokument obuhvata detaljnu analizu socijalno-političkog i privredno-ekonomskog konteksta opštine Bratunac i regije Birač/Srednje Podrinje. Pored toga, donosi konkretan poslovni plan sastavljen od šest razvojnih mikro-projekata u oblastima poljoprivrede, prerade hrane, usluga i turizma:

  1. Turistički kompleks „FeEsmin Han” (Mihaljevići): Izgradnja auto-kampa po ADAC standardima, bungalova, restorana i sportsko-rekreativnih sadržaja na obali Drine.
  2. Pogon za preradu jagodičastog voća (Zalužje – Bjelovac): Pokretanje mini-tvornice za proizvodnju sokova, džemova, marmelada i voćnih jogurta.
  3. Pogon za preradu mlijeka (Konjević Polje): Prvi pogon u regiji za proizvodnju visokokvalitetnih punomasnih sireva (kravljih i kozjih), jogurta i pavlake.
  4. SZR za montažu i servisiranje (Moštanice): Zanatska radnja za održavanje rashladnih sistema (za potrebe lokalnih hladnjača) i sistema za grijanje baziranih na obnovljivim izvorima energije.
  5. Pogon za preradu jabučastog voća (Glogova): Pogon i destilerija za preradu jabuka, krušaka i šljiva u sokove, džemove, sirće i voćne rakije.
  6. Ugostiteljski objekat sa prenoćištem / Agriturističko domaćinstvo (Tegare – Fakovići): Opremanje domaćinstva na obali Drine sa ponudom vodenih aktivnosti (kanu, kajak, rafting, ribolov) i domaće hrane.

Ukupna zamisao ovih projekata jeste otvaranje 64 stalna i 21 sezonskog radnog mjesta (ukupno 85 zaposlenih), uz direktno angažovanje preko 200 lokalnih poljoprivrednih kooperanata i gazdinstava.

Kako je došlo do ove ideje?

Ideja je proistekla iz teške socijalno-ekonomske situacije povratničke populacije u opštini Bratunac. Prema podacima navedenim u dokumentu, od oko 7.800 popisanih povratnika 2013. godine, do 2019. ih je u Bratuncu ostala tek polovina (oko 3.900), pri čemu je stopa zaposlenosti povratnika u javnom i privatnom sektoru bila manja od 1%. Zbog nemogućnosti ostvarivanja prava na rad, veliki broj mladih i čitavih porodica počeo je ponovo napuštati svoje domove i odlaziti u zemlje EU.

Kako bi se zaustavio ovaj negativan trend i stvorili uslovi za dostojanstven život, neformalna grupa građana povratnika odlučila je preuzeti inicijativu. Umjesto oslanjanja na humanitarnu pomoć, prepoznali su ključne snage svog kraja – bogat sirovinski potencijal u voćarstvu i stočarstvu, prirodna bogatstva rijeke Drine i turističke potencijale regije.

Pokretanje inicijative zvanično je podržano od strane Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Terenski ured Srebrenica) na sastanku održanom 24. aprila 2018. godine u Bratuncu. OSCE je prepoznao značaj ovog projekta u okviru primjene Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglašavajući da je ekonomska održivost temelj za zaštitu ljudskih prava, razbijanje predrasuda i jačanje dobrosusjedskih odnosa u zajednici.

Ko je autor ovog rada i ko su pokretači?

  • Autori dokumenta: Dokument su izradili Zoran Bibanović, Darko Vujović i Muhamed Suljić.
  • Izdavač / Organizacija: NVO Društvo prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti „Wigwam” Sarajevo.
  • Dizajn: Dizajn studije potpisuje DIZAJN NENT (Geteborg, Švedska).

Pokretači inicijative i nosioci pojedinačnih projekata (lokalni nosioci):

  1. Muhamed Suljić – Turistički kompleks „FeEsmin Han” (Mihaljevići)
  2. Nermina Husić – Pogon za preradu jagodičastog voća (Zalužje – Bjelovac)
  3. Safet Golić – Pogon za preradu jabučastog voća (Glogova)
  • Ohran Bajramović – SZR za montažu i servisiranje rashladnih i termo sistema (Moštanice)
  • Edin Ikanović – Pogon za preradu mlijeka (Konjević Polje)
  • Enver Šećić – Turizam i ugostiteljsko-agriturističko domaćinstvo (Tegare – Fakovići)

Međutim ovaj program je ostao mrtvo slovo na papiru!

Postavlja se pitanje; zašto ovako kvalitetan i realan ekonomski program nije realizovan. Svi oni koji nešto znaju o razlozima ne sprovođenja ovog program neka to napišu u komentaru.

Selimović Edhem, www.rurip.com

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *