Bratunac

Općina Bratunac smještena je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Leži u slikovitom dolinskom proširenju rijeke Drine, koja u dužini od 68 kilometara čini prirodnu granicu s Republikom Srbijom. Unutar entitetskih granica, Bratunac se graniči s općinama Zvornik, Srebrenica i Vlasenica.

Općina obuhvata 15 mjesnih zajednica i 50 naseljenih mjesta, a prema procjenama broji oko 20.800 stanovnika.

Geografski položaj i naseljena mjesta

Zahvaljujući svom specifičnom položaju uz rijeku Drinu, Bratunac nudi izuzetne prirodne resurse i dobru povezanost sa susjednim regijama. Općinu čini 50 naseljenih mjesta: Abdulići, Banjevići, Biljača, Bjelovac, Blječeva, Boljevići, Brana Bačići, Bratunac, Dubravice, Fakovići, Glogova, Hranča, Hrnčići, Jagodnja, Jaketići, Jelah, Ježeštica, Joševa, Konjevići, Krasanovići, Kravica, Lipenovići, Loznica, Magašići, Mihaljevići, Mlečva, Mratinci, Oćenovići, Opravdići, Pirići, Pobrđe, Pobuđe, Podčauš, Polom, Rakovac, Repovac, Sikirić, Slapašnica, Stanatovići, Suha, Šiljkovići, Tegare, Urkovići, Vitkovići, Voljavica, Vraneševići, Zagoni, Zalužje, Zapolje i Žlijebac.

Historijski razvoj kroz vijekove

Područje Bratunca bilo je naseljeno još u prapovijesno doba, o čemu svjedoče brojne nekropole s humcima.

• Rimsko doba: Na ovom području nalaze se bogati ostaci iz rimskog perioda (poput lokaliteta Gradovi u Voljavici). Pretpostavlja se da se ovdje nalazio rimski vojni logor i važan grad u sklopu čuvenog rudarskog područja Argentaria.
• Srednji vijek: Zabilježeni su brojni stećci, a već 1333. godine spominje se postojanje carinarnice. Područje su naseljavali i dubrovački trgovci. Ime Bratunac se u pisanim izvorima prvi put spominje 1381. godine, a vezuje se i za nekadašnju crkvu sv. Marije i njenu bratovštinu.
• Moderno doba: Snažniji gospodarski razvoj započinje krajem 19. vijeka u doba austrougarske uprave, kada počinje organizirana proizvodnja i otkup duhana. Godine 1926. izgrađen je most na Drini koji je unaprijedio saobraćaj, a 1927. godine Bratunac zvanično dobija status samostalne općine.

Demografski pregled

Kroz historiju, demografska slika Bratunca prolazila je kroz značajne promjene. Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 33.619 stanovnika (Muslimani 64,05%, Srbi 34,13%, Hrvati 0,11%, Jugoslaveni 0,66%, ostali 1,02%). Događaji tokom agresija na Bosnu i Hercegovinu 1990-ih doveli su do protjerivanja Bošnjaka sa ovih prostora i naseljavanje Srba sa drugih područja Bosne i Hercegovine, tako da većinu današnjeg stanovništva općine čine Srbi.

Privreda i resursi

Gospodarstvo Bratunca tradicionalno se nekad oslanjalo na drvnu i metaloprerađivačku industriju, te proizvodnju keramičkih pločica i ukrasne keramike. Agresijom na Bosnu i Hecegovinu skoro sva proizvodna oprema ovih kapaciteta je prevežena u Srbiju ili je devastirana. Okolica Bratunca izuzetno je bogata prirodnim i rudnim bogatstvima, među kojima se posebno ističu ležišta mramora i kaolina (kvalitetne vrste gline). Treba poduzimati napore na privlačenju novih investicija i revitalizaciji lokalne privrede.

Obrazovanje, kultura i sport

• Obrazovanje: Na području općine djeluju tri osnovne škole – OŠ “Branko Radičević” i OŠ “Vuk Karadžić” u gradu, te OŠ “Petar Kočić” u Kravici. Pored osnovnog, zastupljeno je i srednjoškolsko obrazovanje (Elektrotehnička, Građevinska i Mašinska škola).
• Kultura i manifestacije: Tradicionalno se održava kulturno-porodična manifestacija “Bratunački dani porodice”.
• Sport: Bratunac ima bogatu sportsku tradiciju. U općini aktivno djeluju FK “Bratstvo”, FK “Polet” Kravica, KK “Vihor”, ŽOK “Bratunac”, KK “Tigar” i KK “Miloš Delić”. Od sportskih događaja ističu se Memorijalni fudbalski turnir “Ejub Golić” te popularno ribolovno takmičenje “Škobaljijada”, koje se na rijeci Drini održava još od 2002. godine.